Kraj prosperiteta Saudijske Arabije: Siromaštvo kuca na vrata

Prizori hiljada radnika koji su ostali bez posla dok čekaju ko će ih nahraniti ili vratiti u njihovu zemlju, nakon stečaja firmi u kojima su radili, pokazatelji su značajnih ekonomskih i socijalnih promjena koje se dešavaju u Saudijskoj Arabiji. Takva situacija je dovela do stvaranja nepovoljnog okruženja za milione stanovnika i kraja doba blagostanja.

Potvrđujući ovaj fenomen, sajt Business Insider navodi da je više od 800.000 stranaca napustilo Kraljevinu od kraja 2016. do aprila ove godine, što u prosjeku iznosi nešto više od 1.500 osoba koje dnevno odlaze iz zemlje.

Od početka 2016. godine milioni stranih radnika više ne vide Saudijsku Arabiju kao okruženje povoljno za rad, zarađivanje i poboljšanje životnih uvjeta. Boravak u Kraljevini postaje teret za većinu njih, kao rezultat ekonomskih politika, politike štednje, oporezivanja i nerazrađenog plana zapošljavanja saudijskih državljana u privatni sektor.

Kraljevina se suočava sa dva teška problema na ekonomskom i političkom planu, koja su uzdrmala staru strukturu i temelje države blagostanja. Rezultat je to mjera koje je nametnuo saudijski princ Mohamed Bin Salman u želji da restruktuira saudijsku ekonomiju u okviru plana poznatog kao "Vizija 2030".

Struja skuplja i do 250 posto

Ova vizija je zasnovana na mjerama štednje, nametanju poreza i taksi te obustavljanju podrške brojnim strateškim sektorima. Također, dolazi i do povećanja cijena vode, električne energije i goriva, uvođenja poreza na dodanu vrijednost i otpuštanja stranih radnika u nekoliko sektora.

Nedavno je došlo do velikog povećanja računa za električnu energiju, koji su u nekim slučajevima poskupjeli preko 250 posto, kako navode saudijski mediji. Takva situacija je potakle brojne kritike među građanima Saudijske Arabije. Bio je to još jedan frustrirajući faktor za stanovnike i novi razlog za napuštanje zemlje.

Prema podacima iz 2017. godine, u Kraljevini je evidentirano 11,7 miliona stranaca. Od tog broja, 7,4 miliona su bili radnici, a 4,3 miliona njihovi nezaposleni srodnici koji žive u Saudijskoj Arabiji. Prosječna primanja stranih radnika iznosila su manje od 266 američkih dolara mjesečno.

Pored poreza i povećanja cijena, Ministarstvo rada i socijalne politike donijelo je početkom 2018. godine odluku na osnovu koje se zabranjuje rad strancima u 12 novih radnih područja i zanimanja, kao što su prodaja medicinske opreme, auto-dijelova, elektronskih uređaja, rad u poslastičarnicama... Ovakvom odlukom je povećan broj zanimanja u kojima se zabranjuje rad strancima, budući da je resorno ministarstvo ranije donosilo slične odluke, zbog čega su deseci hiljada radnika ostali bez egzistencije.

Od blagostanja do štednje

Zbog recesije s kojom se suočava privatni sektor i stečaja stotina kompanija, uključujući i velike kompanije u građevinarskom sektoru, kasni se i po nekoliko mjeseci s isplaćivanjem plata desecima hiljada radnika. Mnogi od njih su napustili zemlju bez da dobiju ono što im pripada, što podsjeća na provođenje akcija protjerivanja.

Početkom 2018. godine uvedene su mjesečne takse za svakog maloljetnog ili nezaposlenoga srodnika stranih radnika koji žive u kraljevini, što je možda glavni razlog "velikog bijega", kako ga nazivaju opozicioni sajtovi. Taksa je prvobitno iznosila 100 saudijskih rijala (oko 25 dolara) po osobi, a zatim je početkom jula povećana na 200 rijala (oko 50 dolara), a do 2020. godine bi trebala iznositi 400 rijala (oko 100 dolara) po osobi. To će saudijskim vlastima osigurati oko 20 milijardi rijala (oko pet milijardi dolara) u naredne tri godine.

Saudijske vlasti su početkom 2018. godine donijele odluku o uvođenju stope poreza na dodanu vrijednost od pet posto na brojne proizvode i usluge, što predstavlja nezapamćene mjere, nakon uvođenja poreza na duhan, pića i druge robe u 2017. godini.

Sve ove tekuće političke i ekonomske promjene negativno su se odrazile na život u Kraljevini, stvarajući nepovoljno okruženje za strance u državi. Stotine hiljada radnika više nisu u stanju suočiti se s teškim životnim uslovima, s rastućim opterećenjima, kašnjenjem plata i povećanjem cijena i usluga, zbog čega se opredjeljuju za dobrovoljno, a ponekad i prisilno napuštanje zemlje.

Saudijci, u nešto manjoj mjeri stranci, zaista žive drugačije nego su navikli tokom "razdoblja blagostanja", kada su postojale besplatne usluge, subvenciranja cijena i usluga, dobro plaćeni poslovi i jeftina energija.

Muzikom 'sakrivaju' probleme

Prema izvještajima objavljenim na sajtovima saudijske opozicije, bukom koju je podigla državna agencija za zabavu u Saudijskoj Arabiji, kao jedna od komponenti "Vizije 2030", organiziranjem umjetničkih manifestacija i muzičkih koncerata nastoje se sakriti ozbiljni ekonomski i socijalni problemi koji muče strane radnike i osobe s manjim primanjima, ali i saudijske građane.

Početkom 2018. godine Saudijska Arabija je predstavila najveći budžet u historiji Kraljevine, u iznosu od 978 milijardi saudijskih rijala (260,8 milijardi dolara), a zabilježila je deficit od 195 milijardi rijala (52 milijarde dolara). Za sigurnosni i vojni sektor i skupi rat u Jemenu saudijska vlada je izdvojila gotovo trećinu (31,8 procenata) budžeta za 2018. godinu.

Saudijska Arabija je zabilježila nezapamćene dugove nakon pada cijena nafte i skupog rata u Jemenu, koji su u 2017. godini iznosili 116,8 milijardi dolara, u odnosu na 84,4 milijarde dolara krajem 2016. godine. Saudijski dug je iznosio 17 posto bruto domaćeg proizvoda u 2017. godini, u odnosu na 13,1 posto u 2016. godini.

Uz slabljenje uvjeta za prosperitet, visoka stopa nezaposlenosti među Saudijcima postaje stalni izazov za vladu. U prvom kvartalu 2018. godine stopa nezaposlenosti se popela na 12,9 posto, dok se privatni sektor suočava s velikim poteškoćama u realizaciji politike prijestolonasljednika Mohameda Bin Salmana da se pri zapošljavanju da prednost saudijskim državljanima.

Bez obzira na prikrivanje i tajnovitost, pad životnog standarda i siromaštvo u Saudijskoj Arabiju više nisu tajna. Aktivisti na društvenim mrežama konstantno objavljuju fotografije po kojima se na prvi pogled ne bi dalo zaključiti da se radi o zemlji koja je ranije imala reputaciju najvećeg proizvođača nafte u svijetu. Oronula i prenapučena saudijska naselja podsjećaju na siromašne države s malo resursa i skromnim budžetima.

Sirotinja i prosjaci u centru grada

Brojni videosnimci objavljeni na You Tubeu, među kojima je najpoznatiji snimak kojeg je objavio Mal3ob3lena, prikazuju mnoge paradokse života Saudijaca i stranaca koji žive u ekstremnom siromaštvu u neformalnim naseljima u Rijadu i drugim gradovima. Aktivisti i medijski izvještaji ukazuju na porast pojava koje prate siromaštvo, poput prosjačenja, koje je postalo često u siromašnim četvrtima i na periferijama gradova, pa čak i središtima velikih gradova, kao oštri kontrast između opscenog bogatstva i ekstremnog siromaštva.

U velikim gradovima poput Rijada egzistiraju siromašne i zanemarene četvrti, kao što su As-Suwaidi, Al Jaradiyah i Ash Shimaisi. U Džedi su to naselja Quarantine i Al Ruwais, a u Medini naselja Al Masani, Al Mughaisilah, As Sih i druga, koja žive na samom rubu siromaštva.

Saudijska "Vizija 2003", koju je postavio princ Mohemed Bin Salman, polaže nade u to da će se ovakva slika države promijeniti, da će se smanjiti ovisnost o nafti i vratiti "doba prosperiteta". Međutim, posmatrači smatraju da su saudijske mjere imale ozbiljne društvene posljedice, koje će biti teško prevazići, što je razljutilo građane i većinu stranih radnika, koji su otišli iz zemlje ili pakuju svoje kofere.  




Top