Kako Kinezi koriste carine da oštete Trumpove glasače

Kina je prekinula trgovačke pregovore sa SAD-om nakon što je Trumpova administracija uvela 200 milijardi dolara teške carine na uvoz robe iz te zemlje. Kina je trebala poslati zamjenika premijera Liu He u Washington ali je posjeta otkazana.

Ranije ove sedmice, trgovinski spor između SAD-a i Kine je dosegao novi nivo. Američka vlada odlučila je carinom od 10 posto na 200 milijardi dolara vrijedan  kineski izvoz prisiliti Peking na promjenu pravila igre u domeni intelektualne svojine, pristupa tržištu, i subencioniranja domaćih proizvoda. Kineska vlada je odgovorila sa uvođenjem carina na uvoz američke robe vrijedan 60 milijardi dolara. Istovremeno, SAD su izrekle sankcije kineskom ministarstvu odbrane zbog vojne saradnje sa Rusijom i kupovine ratnih aviona Su-35 i najsavremenijih sistema protivzračne odbrane S-400 iz Moskve.

Zbog eskalacije tenzija, u velikoj mjeri se očekivalo poništenje trgovinskih razgovora između dvije ekonomske sile. Lideri Washingtona najavili su nove carine za kinesku robu prije početka pregovora s ciljem stvaranja pritiska na Peking. Kina je  odlučila da otkaže pregovore uvodeći carine na američku robu.

Nove mjere dolaze u vrijeme kada su prošli pregovori propali. Posljednja runda trgovinskog dijaloga između predstavnika vlasti održana je početkom juna ove godine, završavajući bez dogovora.

Slaba kineska tolerancija na Trumpov ekonomski rat

U prvim sedmicama trgovinskog rata predsjednika Donalda Trumpa protiv Kine, kineski lideri su bili duboko zabrinuti i manijakalno su reagovali na mjere. Ali sada i nakon četiri mjeseca komercijalnog sukoba, kineska zabrinutost i osjetljivosti se smirila, jer su kineski proizvođači, ne želeći da se oslone na tržište SAD-a, tražeći nove potrošače u drugim zemljama, uspjeli pronaći nova tržišta.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država optužuje Kinu za nepravednu i bezobzirnu krađu tehnologije američkih firmi. Međutim, kineski zvaničnici snažno se drže svojih komercijalnih politika i ne pokazuju nikakve znakove povlačenja. Izgleda da će na kraju, Peking nastaviti svoje poslovne modele i trgovinske politike prema američkoj vladi.

Kina želi kazniti Trumpa

Kina je jasno rekla da ne traži trgovinski rat sa SAD-om. Prema tome, njihove recipročne mjere su namijenjene Trumpu, a ne pokretanju trgovinskog rata sa SAD-om.

S druge strane, Kina igra igru sa carinama veoma pametno. Ona nameće carine za robu koja se proizvodi u američkim državama gdje Trump ima ključnu izbornu podršku. Dakle, u trgovinskom ratu sa Trumpom, Kina namjerava da nanese štetu proizvođačima koji podržavaju Trumpa i državama koje se u velikoj mjeri oslanjaju na izvoz u Kinu zbog prihoda, a u slučaju intenziviranog trgovinskog rata, oni će biti ti koji će postati žrtve.

Naprimjer, kineska lista za carine uključuje firme kao što su proizvođači soje, kukuruza i pamuka. Ciljanje ovih proizvoda, zapravo, predstavlja udarac poljoprivrednicima koji su podržali Trumpa na izborima 2016. godine. Slamanje uvoza soje je posebno pametan potez od strane Kine da snažno pogodi centralne Trumpove države. Oko 60 posto američkog izvoza soje ide u Kinu. Američki poljoprivrednici su zabrinuti zbog toga što bi rat mogao biti praćen novom listom sankcija koje će uključivati i ​​izvoz citrusa u Kinu.

Kineski odgovori nisu postigli sve svoje ciljeve, ali su uspješno stvorili pritisak na Trumpa, od kojeg kritičari traže da razmotri trgovinsko neprijateljstvo prema Kini. Senator Benjamin Sasse iz Nebraske izjavio je prošlog mjeseca da Trump nema plan kako da dobije trgovinski rat protiv Kine. Rekao je: "Njegovi potezi prijete da će zapaliti američku poljoprivredu". On je dodao da carine uvedene od strane Trumpa utiču na mali dio kinesko-američke trgovine, a ukupna ekonomija Pekinga će ostati netaknuta.

Američka asocijacija trgovaca se obrušila na Trumpove carine kao negativan utjecaj na kupovnu moć američkih potrošača.

"Svaki put kada ovaj trgovinski rat eskalira, rizik za američke potrošače raste. Sa ovim najnovijim carinama, mnogi vrijedni Amerikanci će se uskoro pitati zašto su njihovi računi za kupovinu skuplji i njihovi budžeti još manji", rekao je Matthew Shay, predsjednik i izvršni direktor Nacionalne fondacije maloprodaje.

Pored toga, američki tehnološki gigant Apple u pismu upućenom Trumpovoj administraciji 5. septembra pozvao je na izuzeće svojih pametnih i bežičnih slušalica, koje se proizvode u Kini, iz novog talasa carina. Uslijedili su i drugi tehnološki giganti poput Google i Amazona koji su zatražili izuzeća iz trgovinskog rata za jeftinije usluge američkim domaćinstvima.

Neki eksperti sugerišu da kineski lideri imaju za cilj da kažnjavaju Trumpa i njegovu izbornu bazu umjesto da se bave trgovinskim ratom sa SAD-om. Dakle, kako se odvija trgovinski spor, druge američke kompanije u Kini bi trebale očekivati ​​štetu za svoje poslovanje, a što bi u konačnici trebalo rezultirati u padu podrške za Trumpa u njegovim ključnim saveznim državama.




Top