Duga lista saudijskih ratnih zločina u Jemenu

Saudijski rat protiv Jemena sada traje više od 42 mjeseca. Takozvanu arapsku koaliciju koju su Saudijci sastavili da „podrže“ Jemen su napustili skoro svi, izuzev Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). Sudan i Jordan su napustili rat i odustali. Drugi, poput Pakistana i Egipta, su imali više pameti i nisu se nikako ni petljali. Saudijci se sve više oslanjaju na SAD i Veliku Britaniju za vazdušno punjenje goriva ratnih aviona, selekciju ciljeva i logističku podršku.

Oni su se također okrenuli plaćenicima iz Južne Amerike i Afrike da bi nastavili voditi rat. Tu su također plaćenici iz Kolumbije i Senegala, kao i operativci Blackwatera. Pored toga, Saudijci se sve više oslanjaju na Al-Kaidu na arapskom poluostrvu kako bi im pomogli u borbi protiv boraca Ansarallaha.

Poslije tri i po godine neumoljive kampanje bombardovanja, Saudijci nigdje ne mogu postići ni jedan od svojih vojnih ili političkih ciljeva. Rat je dokazao saudijsku nesposobnost u velikoj mjeri tim više što su izazvali stravične civilne žrtve i nanijeli ogromnu štetu infrastrukturi.

Hajde prvo da razmotrimo šta su im bili vojni i politički ciljevi. Saudijci su započeli svoj rat 26. marta 2015. godine. Najava rata je objavljena u Rijadu i u Washingtonu. Adil al-Jubayr, koji je u to vrijeme služio kao ambasador Saudijske Arabije u SAD-u i za kojeg se spekuliše da je gej, obznanio je objavu rata u ambasadi kraljevine u Washingtonu. Ovo je bio jasan signal da je rat imao američki blagoslov (al-Jubayr trenutno služi kao ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije, dok je Khalid bin Salman, kraljev mlađi sin, ambasador u Washingtonu!).

Saudijci su mislili da će lahko i brzo uništiti borce Ansarallaha podržane od strane Hutija - koji su oslobodili Sanu, glavni grad Jemena - i ponovo postavili svoju lutku Abd Rabbu Mansura Hadija. On je davno pobjegao iz glavnog grada i zatražio utočište u Rijadu. Hadi je postavljen na vlast nakon što su Saudijci prisilili bivšeg dugogodišnjeg predsjednika Ali Abdullaha Saliha da podnese ostavku. Salih je pozvan u Rijad u februaru 2012. i naređeno mu je od tadašnjeg saudijskog kralja Abdullaha da potpiše dokument kojim potvrđuje svoju ostavku (Salih je prošle godine ubijen u saudijskom zračnom udaru).

Saudijci su navikli da pozivaju strane vladare u Rijad i narede im da podnesu ostavku. Najnoviji primjer je bio libanski premijer Sa'd Hariri koji je slično iskustvo imao u novembru 2017. godine, koji se kasnije u Bejrutu pojavio pod francuskom zaštitom i najavio da neće podnijeti ostavku.

Salihova ostavka u februaru 2012. godine, međutim, nije poboljšala situaciju u Jemenu što se tiče Saudijaca. Sa borcima Ansarallaha koji su pobijedili Hadiove snage i preuzeli Sanu 2014. godine (koju još uvijek kontrolišu), Saudijci su bili prisiljeni da se direktno uključe. Ovo se desilo ubrzo nakon što je kralj Abdullah umro i naslijedio ga je polubrat Salman u januaru 2015. godine.

Salman je odmah postavio svog mladog i bezobzirnog sina Muhameda za ministra odbrane, a također ga je imenovao i šefom kabineta. Muhammad bin Salman (MbS, kako je poznat) mislio je da će se dokazati napadajući siromašni Jemen, za koji je mislio da će pasti u roku nekoliko sedmica, ako ne i prije.

Stari kralj Salman je svog sina imenovao i prijestolonasljednikom, ali i šefom naftnog giganta Aramco, čime je princ faktički postao vladar saudijske privrede. Bin Salman je time stvorio haos. Osim velikih izjava, malo toga je postignuto. Ekonomija ne funkcionira dobro; strani radnici su bili prisiljeni da odu, a rat u Jemenu nije završio, čak i ako je rezultirao ubijanjem hiljada nevinih ljudi, i izazvao gladovanje miliona.

Evo nekoliko mračnih statistika o Jemenu koje su direktni rezultat rata predvođenog saudijskim dvorom. Budući da su Saudijci i njihovi saveznici nametali oštru opsadu Jemenu, sprečavajući hranu i očajnički potrebne lijekove, epidemija kolere je bijesnila u zemlji, do te mjere da ju je UN nazvao najgorom epidemijom te bolesti u historiji. Pogođeno je više od milion djece. Osamnaestog septembra britanska humanitarna organizacija Save the Children izjavila je da je najmanje 5,2 miliona djece iz Jemena suočeno sa gladovanjem koje je direktan rezultat napada Saudijske Arabije na Hudaydu, luku koja je jedini ulaz za hranu u zemlju koja nije pod kontrolom saudijskih snaga.

Do sada je poginulo više od 13.000 Jemenaca, uglavnom civila, a nekoliko stotina hiljada je povrijeđeno. Ujedinjene nacije procjenjuju da je 22,3 miliona od ukupno 24 miliona ljudi suviše siromašno i na ivici gladi. "Sukob je učinio Jemen živućim paklom za djecu", rekla je Meritxell Relano, predstavnica UNICEF-a u Jemenu. Otkrili su da je više od 11 miliona djece, ili oko 80% stanovništva koje je mlađe od 18 godina, suočeno sa prijetnjom zbog nestašice hrane, bolesti, raseljavanja i akutnog nedostatka pristupa osnovnim socijalnim uslugama.

"Procjenjuje se da je 1,8 miliona djece podhranjeno. Skoro 400.000 njih je ozbiljno neuhranjeno i svakodnevno se bore za svoje živote ", rekla je gđa Relano.

Frustrirani zbog nedostatka napretka na vojnom frontu, Saudijci su primjenjivali neselektivno bombardovanje civilnih područja. Fabrike, bolnice, škole, tržišta i kuće su bombardovani i uništeni. Čak ni pogrebi nisu pošteđeni. Najnoviji izljev frustracije se desio 9. Augusta. Saudijci su ispalili projektil na školski autobus čime su na licu mjesta ubili 40 djece, a ranili mnoge druge u sjevernoj provinciji Sadaa.

Većina saudijskih napada predstavlja ratne zločine, a Bin Salman bi se mogao jednog dana naći pred tribunalom za ratne zločine. Kao kraljevski ministar odbrane i de facto vladar, on je lično i direktno odgovoran za takve zločine.

Kao rezultat ratnih zločina koje čini Rijad, nekoliko evropskih zemalja otkazalo je ugovore o naoružanju sa Saudijcima. To uključuje Švedsku, Njemačku i Norvešku. Svi su rekli da neće snabdijevati oružje režimu za koji se sumnja da čini ratne zločine. Ipak, ostali dobavljači oružja, poput SAD, Britanije i Francuske, i dalje prodaju oružje beduinima.

Čak i dvostruki igrač Kanada je u igri i snabdijeva oružje vrijedno 15 milijardi dolara. Sporazum je potpisao bivši režim konzervativca Stephena Harpera 2014. godine, ali liberalna vlada Justina Trudoa nije dovoljno snažna da otkaže saradnju, uprkos rastućim pozivima unutar Kanade da se to učini. Protesti u različitim gradovima zahtijevali su otkazivanje ugovora. Najnoviji protesti su održani 8. septembra izvan kancelarije za izbore u Torontu ministarke vanjskih poslova Chrystie Freeland. Kanadski mediji također su prenijeli detaljne izvještaje o kršenju ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji.

Do sada Otava nije poništila ugovor o naoružanju iako su Saudijci ljutito reagovali na tweet od gospođe Freeland, koja ih je blago kritikovala za maltretiranje ženskih prava u Saudijskoj Arabiji. Saudijci su mislili da bi mogli napraviti primjer od Kanade jer im se ona učinila kao lahka meta. Ovo je bila prilika za Kanadu da se zauzme za svoja načela, ali to nije učinjeno.

Takav neuspjeh će koštati Kanadu. Saudijci nisu uspjeli da završe rat u Jemenu; režim se suočava sa unutrašnjom opozicijom i njihova ekonomija brzo opada. To su znaci predstojećeg kolapsa.




Top