General: SAD ne može vojno pobijediti u Afganistanu

Američki general Austin Miller, koji je na čelu misije NATO-a u Afganistanu, izjavio je da SAD u toj zemlji ne može ostvariti vojnu pobjedu.

"To neće biti pobjeda vojnim putem. To će biti političko rješenje. Moja procjena je da i talibani shvataju da na vojnom planu ne mogu pobijediti. Dakle, ako u jednom trenutku shvatite da ne možete doći do vojne pobjede, ljudi se prosto zapitaju zašto. Ne morate nužno čekati na nas, ali mislim da je sada vrijeme da se radi na političkom ishodu ovog sukoba", rekao je Miller u intervjuu za NBC News.

Miller se obratio iz generalštaba operacije "Odlučna podrška" u Kabulu, a rekao je da je vrlo rano došao do zaključka da se prema talibanima mora primijeniti ofanzivni pristup.

"Razmišljamo ofanzivnije i ne čekamo da nas talibani napadnu. Takav stav uspostavili smo odmah. Morali smo, zbog broja žrtava", rekao je Miller.

Prema posljednjim informacijama, vlada Afganistana kontrolira ili ima utjecaj nad samo 55,5% od 407 okruga u zemlji.

Maj – najkrvaviji mjesec

To je, kako navodi sajt Military Times, najniži nivo kontrole otkad tu statistiku prati Specijalni generalni inspektorat za rekonstrukciju Afganistana (SIGAR), a broj poginulih afganistanskih vojnika od maja do oktobra 2018. gotovo je na rekordnom nivou.

Maj je bio najkrvaviji mjesec, kada je zabilježeno 26% svih žrtava tokom ovog petomjesečnog perioda.

Iako su podaci uglavnom povjerljivi, postoje informacije da je samo u augustu i septembru poginulo 1.000 pripadnika afganistanskih sigurnosnih snaga.

Miller je zbog toga uklonio razne procedure i dao vojnicima koji savjetuju afganistanske snage ovlasti da donose odluke i brzo se kreću kada stanje na ratištu to zahtijeva, prenosi NBC.

U suštini, to dozvoljava specijalnim timovima da se pridruže pouzdanim ograncima afganistanskih snaga na određenim područjima i pruže im podršku u vidu izviđanja, artiljerijskih ili zračnih napada, kao i medicinske evakuacije.

"Ništa od ovoga ne dolazi bez rizika. Konsolidiranje afganistanskih snaga za ofanzivu opasno je. Imaju žrtava, ali su one mnogo manje kad napadnu talibane", rekao je Miller.

Samo u Kabulu tokom 2018. bilo je 19 samoubilačkih napada na visoke zvaničnike, kaže general, dodajući da je afganistanski ogranak oružane grupe Islamska država Irak i Levant, "ISIS Horasan" (ISIS-K), odgovoran i za napade izvan urbanih područja.

"ISIS-K je opasan. Imaju vanjske aspiracije, različite sposobnosti i veze izvan Afganistana", rekao je Miller.

Prema njegovim riječima, borci tzv. ISIS-K "obrazovaniji" su i pokušavaju uspostaviti vlastitu državu u Afganistanu.

Zaštita građana

Oni su, kaže general, uglavnom prisutni na jugu Afganistana, u provincijama Nangarhar i Kunar, ali pokušavaju rasti.

"Al-Kaida je druga grupa koju blisko posmatramo. Još uvijek nisu ispali iz igre i to ne samo da pokazuje šta se događa u Afganistanu nego i izvan Afganistana dok oni grade svoje vanjske veze", priča general za NBC.

Bez stabilnosti u Afganistanu oružane grupe kao što su Al-Kaida i ISIS-K napadat će Amerikance i njihove saveznike i izvan regije.

"Pokušavam svima uprostiti da je to ono zbog čega smo ovdje, da je riječ o zaštiti građana", rekao je on.

Ipak, ne osjeća pritisak iz Washingtona da pokaže rezultate.

"Osjećam se primoranim da pripremim uvjete za političko rješenje. Pritisak postoji s tog stanovišta. Ne želim da svi misle da će ovo trajati dovijeka", rekao je Miller.

Na čelu američke intervencije u Afganistanu je osam sedmica, ali je iznenađen brojem talibanskih boraca koji su odlučili "baciti oružje" i pričati o mogućem rješenju.

Miller napominje da je realista kad je riječ o pomirenju s talibanima i da ne želi biti bezrazložno optimističan.

"Vidim putanje, neke od njih su rizične. Rekao bih da sam više pragmatičan nego optimističan", dodaje.

Nada se da će jednog dana, kad napusti Afganistan, ta zemlja biti bolje mjesto nego što je danas.

"Ovo je moj posljednji vojni zadatak u Afganistanu. Ne mislim da će me ovdje vraćati. Kad ovog puta odem, želio bih vidjeti mir i neki nivo jedinstva, kako napredujemo", priča general Miller.

Rat u Afganistanu, odnosno američka intervencija u toj zemlji počela je u oktobru 2001. nakon napada na Svjetski trgovački centar u New Yorku 11. septembra te godine.

To je trenutno drugi najduži rat koji vodi SAD nakon Vijetnamskog.

U Afganistanu je trenutno prisutno približno 13.000 stranih vojnika.




Top