FOTO: ILUSTRACIJA
FOTO: ILUSTRACIJA

Život bez novca u kešu je bliži nego što mislite

Bio sam u šoping centru i trebao mi je ATM aparat da uzmem keš. Ali nije bilo ATM-a. Prije sedmicu, u blizini je bila i poslovnica banke, ali ni nje nije bilo. Umjesto banke, u taj prostor useliti će se Starbucks. Raspitao sam se u centru i svi su rekli da više neće imati ATM aparate, i ovaj trend je prisutan kako u Švicarskoj tako i širom Zapadne Evrope. Keš mašine nestaju, ne samo iz trgovačkih centara već i sa ulica. Da li će Švicarska postati prva zemlja koja će u potpunosti digitalizirati novac?

Novi model u kojem neće biti keša se brutalno uvodi Švicarcima i Evropljanima, iako im nije jasno kazano o čemu je riječ. Jedino što im se kaže jeste da će plaćanje biti puno lakše. Samo provučete karticu – i bingo. Nema više potpisa, nema više potrage za ATM aparatima – vaš bankovni račun je umanjen za koji god iznos novca ste potrošili. Postepeno će banke uvoditi male naknade, i vi ćete biti nemoćni jer će keš kao alternativa biti u potpunosti ukinut.

 Gornju granicu koliko novca možete potrošiti postavljate vi, sve dok ne pređe prag tolerancije banke. Ali banke su izuzetno tolerantne. Ako pređete granicu dozvoljenog, račun vam ide u minus i morate platiti veliku kamatu, čak i ako su međubankarske kamatne stope na historijskom minimumu. Švicarska Centralna banka čak ima negativne kamatne stope za banke koje u njoj drže novac, a u ovu grupu spadaju Japan i Danska.

Kada sam nedavno razgovarao sa menadžerom jedne banke u Ženevi, rekao mi je da stvari postaju još gore.

- Otpuštamo sve zaposlene koji rade na šalterima, a isto će uraditi i ostale banke – kazao mi je.

Što znači gubitak radnih mjesta, ali mediji o ovome rijetko izvijeste. Zaposlenici banke i menadžeri sada moraju položiti ispit Bankarske komisije Švicarske, za koji se pripremaju mjesecima i potroše stotine sati. Ako padnu, pridružuju se nezaposlenim i sličan trend dešava se širom Evrope. Menadžer mi nije želio otkriti temu treninga, ali je jasno iz razgovora da ima veze sa sve manjim korištenjem keša. Ovo su moje riječi, ali on je insajder, i zabrinut je jednako kao i ja, ako ne i više.

Nadzor i prismotra su prisutni svugdje. Sada nam ne špijuniraju samo pozive i emailove, već i bankovne račune. Što je gore, sa bezgotovinskom ekonomijom, ti računi su u opasnosti da budu napadnuti od države, lopova, policije, poreznika, ili bilo koje vrste autoriteta, pa čak i banke kojoj ste vjerovali čitav život. Spašavanje banaka će postati normalna pojava kojom će se nagrađivati banke. Nisu sigurni čak ni lasnici banaka. Ovo je odlučeno prije dvije godine u SAD-u ali i od strane neizabrane mafije u vidu Evropske komisije.

Poenta je da su banke iznad svega. Stoga koja zemlja je pozvanija da uvede bezgotovinsku ekonomiju nego Švicarska koja je uz Wall Street epicentar međunarodnog bankarstva. Banke će u budućnosti vući glavne poteze, kako u stvarima koje se tiču ličnih finansija tako i u državnim pitanjima. One su globalizirane i svugdje propagiraju iste principe deregulacije tržišta. One će odlučiti da li ćete jesti ili ćete postati roblje. Oni su jedno od tri oružja kojom elita zarobljava stanovništvo. Druga dva oružja su rat i vojna industrija, te mediji. Deregulacija banaka je postala još jedno propagandno oružje Svjetske trgovinske organizacije. Zemlje koje se žele pridružiti EU, moraju deregulirati svoje bankarsko tržište i otvoriti ga svjetskim bankama koje kontroliraju cionisti.

Pad broja zaposlenih u bankama trend je koji će i dalje rasti. U vijestima se samo rijetko spominje ta tema i to isključivo kada se radi o velikom broju otkaza. Zvanična statistika zavarava, kako u Washingtonu tako i u Evropskoj uniji. Zašto bi plašili ljude, kada će i onako biti prestravljeni kada im se ponude poslovi sa plaćama sa kojima će jedva moći preživjeti. To se već danas dešava. To je bila taktika koja bi se primjenjivala u zemljama u razvoju tako da ih se drži porobljene, u dugu i sa niskim plaćama da ne bi imali vremena da demonstriraju jer moraju zaraditi za hranu da prežive. Tako nešto se sprema i za Evropu i Zapad općenito. Za neke zemlje mnogo više nego u Šivcarskoj.

Bezgotovinski eksperimenti provode se svugdje, ali posebno u skandinavskim zemljama gdje pojedine prodavnice i supermarketi više i ne primaju keš. Još jedan monstruozni eksperiment izveden je u Indiji prije godinu kada je u zadnjem kvartalu 2016. ukinuto 80 posto najpopularnijih novčanica koje su se mogle zamijeniti za nove novčanice samo kroz zvanični bankovni račun. Ovo se desilo u zemlji gdje se većina stvari plaćala kešom, gdje polovina stanovništva nema bankovni račun i gdje u ruralnim dijelovima nema uopće banaka. Ljudima su lagali tako da je naglo uvođenje imalo maksimalno negativan efekat.

Nastupila je glad i hiljade ljudi je umrlo jer nisu imali prihatljivog novca da kupe hranu, a čitav slučaj pokrenuo je USAID-ov projekat Catalyst, u saradnji sa indijskim vladarima i Centralnom bankom Indije. Ako je eksperiment uspio u Indiji gdje živi 1,3 milijarde ljudi, od čega dvije trećine živi na selu i nema bankovni račun, ova prevara bi se onda mogla bilo gdje primjeniti.

Ono što se dešava u Švicarskoj je eksperiment sa bogatijim slojevima društa. Testira se kako će se bogata klasa privići na život bez keša. Do sada nije bilo puno protesta. Za sada jedino vrijedi izdvojiti mlak pokušaj referenduma koji želi uvesti pravilo da Centralna banka Švicarske bude jedina institucija kojoj će biti dozvoljeno printanje novca. Iako je to ideja za pohvaliti, referendum nema šanse u današnjem bankarskom društvu gdje je omladina zavedena vjerujući da je provlačenje bankovne kartice cool. Većina novca se danas pravi u privatnim bankama. Deregulacija tržišta banaka, koju je započela Clintonova administracija tokom 1990-ih, a danas je to postalo pravilo za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju, je sve to omogućila.

Digitalizacija i robotizacija je samo početak. Smanjuje se i broj zaposlenih u supermarketima, i mnogi od tih poslova će biti automatizirani. Gdje su nestali svi zaposlenici, pitao sam jednog od nadzornika koji je nadgledao automatizirano i samoposlužujuće plaćanje robe u supermarketima. Pridružili su se armiji nezaposlenih, rečeno mi je.

- To će se desiti uskoro i meni kada više ne budem morao mušterijama pokazati kako da sami plaćaju proizvode koje izaberu – tužno mi je rekao.

Bitcoin

Digitalizacija uključuje i kriptovalute od kojih je svakako Bitcoin najpoznatiji. Time digitalizacija novca dolazi do vrhunca, a razumiju je samo eksperti. Kriptovalute su valute bazirane ni na čemu. Nevidljive, elektronske i visoko spekulativne, one su nešto što su gangsteri i prevaranti dugo čekali.

Bitcoin je navodno izmišljen od strane Satoshi Nakamotoa što može biti pseudonim za čovjeka ili grupu osoba koje navodno žive u SAD-u. Nakamoto je vjeruje se nastanjen u nekoj od zemalja u kojoj je engleski maternji jezik zbog načina na koji piše. Jedan od njegovih najbližih saradnika je švicarski programer, koji je aktivan član kripto zajednice.

Bitcoin je formalno stvoren u januaru 2009. sa fiksnim iznosom od 21 miliona “kovanica“, od kojih je više od polovine u cirkulaciji, a oko 1 milion, ili 4,75 posto ukupno, vlasništvo je Nakamota – što ga prema trenutnim tržišnim vrijednostima čini milijarderom “teškim“ 15 milijardi dolara. Danas je sveukupna vrijednost Bitcoin tržišta 315 milijardi dolara. Tržište je izuzetno nemirno i prisutne su velike dnevne fluktuacije naročito u posljednjih 12 mjeseci. Ukoliko bi jedan od najvećih vlasnika Bitcoin valute poput Nakamota prodao sve Bitcoine, cijena bi bila u slobodnom padu i slijedila bi logiku berze.

Krajem augusta 2010. godine, kada je po prvi put trgovano Bitcoinom, vrijednost mu je bila 0,06 dolara. Krajem 2017. godine, Bitcoin je vrijedio 13.800 dolara što je rast od 230.000 posto. U posljednih 12 mjeseci, vrijednost je porasla sa 800 dolara decembra 2016. godine na vrhunac od 20.000 dolara u decembru 2017. godine, što je porast od skoro 2.500 posto. Ali u posljednjih 7 dana, cijena je pala za 5.160 dolara. Ovo pokazuje da je trgovanje kriptovalutama mnogo nesigurnije u poređenju sa korporativnim obveznicama na berzi.

Broj kriptovaluta dostupnih na internetu je u novembru 2017. iznosio 1.300 te i dalje raste. Nova kriptovaluta može biti kreirana bilo kada i od strane bilo koga. Imajući u vidu njegovu tržišnu vrijednost, Bitcoin je trenutno najveća kriptovaluta a slijede je Ethereum, Bitcoin Cash, Ripple i Litecoin.

Bitcoin može lahko biti naredni “balon“ koji će pući povlačeći za sobom paralelnu ekonomiju koja već zariva prste u tradicionalnu ekonomiju. Kriptovalute su zabranjene u Rusiji i Kini, iako je nemoguće spriječiti pojedince da trguju kriptovalutama s obzirom na to da nema dodirnih tačaka sa tradicionalnim bankarskim sektorom. Zbog toga velike banke mrze kriptovalute jer zaobilaze banke, spriječavaju ih da zarađuju još više novca od nemoćnih ljudi.

U tome je pozitivna vrijednost Bitcoina. Izmiče bankama i državnoj kontroli. Ukoliko bi nacionalne ekonomije bile bazirane na kriptovalutama, američke sankcije bilo kojoj zemlji bile bi nemoguće jer trenutno američki dolar je osnov svim zapadnim valutama i sve međunarodne transakcije prolaze kroz američke banke. Tipičan primjer blokade i sankcija koje nametne SAD je kada Washington odluči da zaustavi sve međunarodne transakcije u ciljanu zemlju dok se ne pokloni željama Amerike. To je potpuno ilegalna ucjena ali ukoliko nema monetarne alternative, svijet je podložan ovim ucjenama.

Tipičan primjer bila je Argentina, kada joj je njujorški  sudac u junu 2014. naredio da Vulture fondu plati 1,6 milijardi dolara, što je nezakonita presuda shodno rezoluciji UN-a. Argentina je odbila platiti, tako da je sudija naredio da se suverenoj državi zamrzne više od 500 miliona dolara isplata kreditorima čime se ta zemlja zamalo suočila sa bankrotom, i to drugim u zadnih 14 godina. Nakon toga se sljedeća argentinska vlada dogovorila da Vulture fondu isplati oko 400 miliona dolara.

Američka ucjena ne bi bila moguća da je Argentina imala mogućnost da svoje isplate kreditorima plati u Bitcoinima ili drugim kriptovalutama. Venecuela trenutno koristi nacionalnu kriptovalutu za neke od međunarodnih transakcija, čime izmiče blokadi koju je nametnuo SAD. Da su Grci i stanovnici Kipra imali kriptovalutu kao alternativu euru, Evropska centralna banka ne bi mogla kontrolirati njihove međunarodne transakcije.

S druge strane, finansiranje terorističkih organizacija poput ISIL-a ne bi moglo biti spriječeno ukoliko bi se vršilo kriptovalutama. Ovo pokazuje da je, za dobro ili loše, kriptovaluta slobodna od bilo kakve kontrole od strane vlasti ili banaka.

Bezgotovinski život

Ukoliko Švicarska prihvati da u potpunosti uvede bezgotovinsko plaćanje, kao zemlja u kojoj je većina ljudi do nedavno išla u obližnji poštanski ured da plati račune kešom, onda smo mi svi na zapadu u opasnosti da postanemo robovi finansijskim institucijama. To ide u korak sa i ostalim, sveprisutnim porobljavanjem većine od strane manjine.

Trenutno smo na raskrsnici, gdje još uvijek možemo odlučiti da li ćemo ići stopama nove ere elektronskog novca, sa sve manje moći da odlučujemo o svom nocu; ili ćemo se kao narod podići i pružiti otpor bankama i finansijskom sistemu koji ima punu kontrolu nad našim resursima te nas može kazniti ako se ne ponašamo kako se od nas očekuje. Da bi se oduprli tome, potreban nam je novi monetarni sistem, što udaljeniji od hegemonije dolara i eura.

Zbog toga je još važnija pojava ostalih jakih ekonomija Istoka te alternativnih sistema plaćanja poput kineskog CIPS-a, koji efektivno mijenja američki SWIFT. Svijetu je potrebna multipolarna ekonomija, koja je bazirana na konkretnoj proizvodnji i robi, kao u slučaju Kine i Rusije, a ne bazirane na nepostojećim vrijednostima kao u slučaju zapadne ekonomije.

Da li će Švicarska, kao tvrđava modernog finansijskog sistema, zajedno sa New Yorkom, Londonom i Hong Kongom, se oduprijeti izazovu da poveća profit, moć i kontrolu uvodeći digitalni novac?

Mi kao narod još uvijek imamo šansu odlučiti da li ćemo živjeti u trenutnoj propaloj i iskvarenoj ekonomiji, ili ćemo kreirati budućnost vrednovanu na pozitivnim stvarima u kojoj će se poštivati volja naroda i koristiti keš. Da bi to ostvarili, moramo se boriti protiv propagande, te odbiti uvođenje isključivo elektronskog novca. 




Top