Iran nakon Islamske Revolucije: Naučni napredak ili nazadovanje? Šta kaže statistika?

Da li je Iran napredovao ili nazadovao što se tiče nauke od islamske revolucije 1979. godine? To je pitanje koje je zaokupilo mnoge širom svijeta. Mnogi poznati međunarodni mediji, skoro od početka Islamske revolucije u Iranu, navode da je revolucija dovela Iran u situaciju da nazaduje u različitim poljima i da je napredak Irana zaustavljen nakon revolucije.

Jedno od pitanja koje su mainstream mediji uvijek naglašavali odnosi se na nazadovanje Irana u nauci i tehnologiji.

Pitanje naučnog progresa i naučne produkcije je možda jedan od najvažnijih pokazatelja napretka ili nazadovanja zemlje. Prema tome, ako neko želi da zaista shvati da li je neka zemlja doživjela nazadovanje ili napredak, može doći do odgovora istražujući ova dva pokazatelja.

Kao odgovor na neke izvještaje koji ukazuju na napredak Irana u naučnim oblastima, zapadni mediji su postavili dva glavna pitanja. Prva kategorija takvih sumnji odnosi se na izvore ovih izvještaja i na pokušaje da se oni ispitaju. Glavni mediji nazvali su izvještaje nepouzdanim jer su ih proizveli iranski izvori. Druga kategorija sumnji naglašava da je napredak opšta i neizbježna stvar i da je kraljevska porodica Pahlavi ostala u Iranu i da nije došlo do revolucije, taj napredak bi bio daleko veći i brži.

Međutim, izvještaj o naučnom napretku Irana se ne može dovesti u pitanje. Prvo, koristi isključivo zapadne izvore koji se smatraju nepristrasnim i pouzdanim za ljude na Zapadu. Drugo, izvještaj ne opisuje samo naučni napredak poslije revolucije već pozicionira Iran u odnosu na druge zemlje, te prije i poslije revolucije.

Ovaj izvještaj prvo daje pregled naučnog statusa Irana i zatim istražuje napredak Irana u nekim od glavnih tehnologija:

Prema podacima Svjetske banke, u oblasti patenata, Iran je bio na 38. mjestu prije revolucije 1970. godine;  u 2016. godini Iran je bio 7. zemlja s najvećim brojem patenata. 

Nezavisni kanadski institut Science-Metrix, koji na nepristrasan način ispituje naučni status zemalja, objavio je da je stopa naučnog rasta Irana 2018. godine 11 puta veća od globalnog tempa naučne proizvodnje.

U svom statističkom istraživanju naučne situacije zemalja, Scimago Journal je ponudio zanimljive rezultate:

Na osnovu rangiranja njihovih zemalja, Iran je 1996. godine bio na 52. mjestu od 214 zemalja i teritorije koje su bile rangirane.

Pod upravom Islamske Republike, u periodu 21 godine, Iran je imao skok od 37 mjesta u 2017. i rangiran je na 15. mjesto u svijetu, više od zemalja kao što su Danska, Švicarska, Holandija, Švedska i Austrija. Cionistički režim - koji je u posljednjih nekoliko godina vidio porast broja bordela i seksualnog biznisa  - dramatično je pao.

U zapadnoazijskom regionu, Iran je 1996. godine zauzeo peto mjesto u objavljivanju naučnih članaka.  

Ali u 2017. godini, sa primjetnim skokom i važnom razlikom u odnosu na druge zemlje, Iran je bio na prvom mjestu u proizvodnji i objavljivanju naučne dokumentacije u regionu. Osim toga, Iran je objavio 13.000 više naučnih dokumenata nego bilo koja druga zemlja na rang listi.

Medicina

Značajan dio naučnih dostignuća i proizvodnje bio je korišten da služi ljudima. Naprimjer, kako je izvjestila Svjetska banka, u oblasti zdravstva i medicine, Iran je postigao zapanjujući rast i velika poboljšanja. Očekivana životna dob je porasla sa 50 na 75 godina. Prije revolucije, od hiljadu djece mlađe od 5 godina, 185 je umrlo; međutim, zahvaljujući medicinskom napretku u Iranu, stopa smrtnosti djece mlađe od 5 godina pala je na 14,9 na 1000 poroda.

Osim toga, u Iranu je došlo do porasta broja specijalista. Prije revolucije nije bilo moguće da obični ljudi nastave sa visokim obrazovanjem, posebno u medicini; samo su aristokrate imale tu priliku. Tada je bilo samo 5890 stručnjaka širom zemlje. Međutim, nakon revolucije, broj medicinskih stručnjaka, posebno ženskih doktora, porastao je i dostigao 36000. 

Na osnovu izvještaja Svjetske banke, Iran je 2009. godine po broju i kvaliteti bolnica bio na 21. mjestu. U 2017. godini Iran je prepoznat kao druga zemlja u svijetu u kontroli zaraznih bolesti. Status Irana u pogledu sanitacije i medicinskog napretka je toliko pohvalan da je UNICEF zahvalio Iranu na njegovim postignućima.

Nano-tehnologija

Prema časopisu Scimago Journal, brz rast Irana u nano-nauci, kao i nano-tehnologijama, je zapanjujući. Godine 1996. samo je nekolicina zemalja razvila ovu nauku i tehnologiju, a Iran se nalazi na 58. mjestu od tih 66 zemalja. Nažalost, rangiranje iz perioda prije 1996. nije dostupno na ovoj stranici.

Osim toga, što se tiče broja objavljenih članaka o Nanotehnologijama, Iran je četvrta nacija, iza zemalja kao što su Kina i SAD; i zemlje poput Njemačke, Velike Britanije i Japana dolaze nakon Irana.

Avijacija

U Iranu se također povećava značaj vazdušnog inžinjeringa. Statistike pokazuju da je Iran 1996. godine bio 45. zemlja svijeta u proizvodnji znanstvenih članaka o temama vezanim za avijaciju.

Međutim, Iran je 2017. godine rangiran na 11. mjesto u svijetu u znanstvenoj disciplini aeronautike.

U regionu Zapadne Azije, Iran je 1996. godine bio na 6. mjestu u oblasti pisanja naučnih članaka o zračnom inžinjeringu. Međutim - sa ozbiljnim pokušajima Islamske Republike da promovišu proizvodnju nauke i pružaju neophodne alate i uslove za istraživače i naučnike, također zbog kapaciteta i nastojanja iranskih naučnika - u 2017. godini Iran je bio na prvom mjestu u regionu u zrakoplovnoj nauci; toliko da druge zemlje regiona zaostaju daleko iza Irana.

Cionistički režim, iako je od 1985. godine na osnovu zvaničnih saopštenja, primio 121 milijardu dolara pomoći iz SAD-a – što je uglavnom dolazilo iz poreza koji su američki državljani plaćali svojoj vladi za riješavanje problema u SAD-u - nije zabilježio povećanja naučnog rejtinga; ustvari, režim je nazadovao.

Nuklearna tehnologija

Jedna od naučnih disciplina u kojoj je Iran ostvario značajna dostignuća u godinama nakon Islamske revolucije je nuklearni inženjering i nauka. Prema informacijama koje je dostavio Scimago Journal, 1996. godine, Iran je bio na 70. mjestu u svijetu po broju znanstvenih radova.

Ali sa naporima iranskih naučnika i stručnjaka kao što je mučenik Ahmadi Roshan (koji je ubijen u decembru 2011. po nalogu cionističkog režima, od strane terorista MEK-a), u 2017. godini Iran je objavio 354 znanstvena članka na tom polju, te je došao na 12. mjesto na svijetu.

U istoj oblasti, Iran još jednom predvodi u zapadnoazijskom regionu 2017. godine; dok je 1996. godine Iran bio na 13. mjestu u regionu. 

Danas se Islamska Republika Iran ističe kao prva nacija u zapadnoj Aziji po broju naučnih članaka o nuklearnom inženjerstvu i energiji.

Napredak nije ograničen samo na određene discipline već je vidljiv u svim oblastima, i kao što je već spomenuto, Science-Metrix je objavio da je stopa naučnog rasta Irana 2018. godine 11 puta brža od globalne.

Prema New Scientistu, u 2017. godini Iran je imao najveći naučni rast u inženjerstvu i tehničkim naukama u svijetu; na prvom mjestu u oblasti vazduhoplovstva u regionu, drugo na polju lansirne tehnologija i svemirske infrastrukture u regionu, 4. mjesto u svijetu u pogledu nanotehnologije, i drugo u oblasti matičnih ćelija u regionu. Iran je također bio na prvom mjestu među muslimanskim zemljama i 23. mjesto u svijetu, u smislu biotehnologije.

Prema Svjetskoj banci, broj ljudi koji su imali priliku da se bave visokim obrazovanjem nakon revolucije nije čak ni uporediv sa onim prije Islamske revolucije.

Zašto je Iran zabilježio veliki skok u nauci nakon Islamske revolucije? Nije li vladavina šaha - koju su u potpunosti podržale Sjedinjene Države - prema tvrdnjama zapadnih medija bila 'progresivna'? Zar nisu zapadni mediji naglasili da su Islam i Islamska revolucija doveli Iran do zastoja? Zašto statistike međunarodnih institucija i naučnih referenci govore o značajnom naučnom napretku u Iranu? I sve se to dogodilo dok su Sjedinjene Države i desetine zapadnih zemalja podsticale i naoružavale Sadama da napadne Iran, nametnuvši osam godina rata naciji i uprkos činjenici da se Iran suočava sa najtežim ekonomskim sankcijama već 40 godina.

Odgovor na ovo pitanje može se objasniti sa nekoliko tačaka:

-Islam je religija nauke. Islam smatra učenje nauke i znanja najvećim i najvažnijim primjerima dobrih djela. Zbog islamskog naglaska na učenju nauke i znanja, svjedočili smo nastanku Avicene, Farabija, Razija, Kavrizmija, Biuronija i desetina muslimanskih učenjaka u briljantnom naučnom periodu u muslimanskom svijetu, koji se poklopio sa srednjim vijekom u Evropi. Ovi muslimanski učenjaci su promijenili tok historije i svijet još uvijek koristi njihova naučna dostignuća. Nakon Islamske revolucije, Islamska republika je uvijek naglašavala važnost nauke, učenja i traganja za stazom muslimanskih učenjaka i oživljavanje briljantne naučne ere islamskog svijeta. 40-godišnji rezultati revolucije u nauci pokazuju da se nastavlja historijska briljantna era uspona nauke, i da su početni koraci na odgovarajući način preduzeti.

-Režim šaha bio je anti-religijska vlada. Umjesto da se fokusira na pitanje nauke i obezbijedi mladima obrazovanje, vlada je potrošila mnogo novca na nanošenje boli i ograničavanja mladima i njihovo angažovanje u seksualnim pitanjima putem seksualno eksplicitne kinematografije i promovisanjem upotrebe droge među mladima. Ašraf, sestra Muhameda-Reze Pahlavija, bila je jedan od najvećih trgovaca drogom u zemlji, a droga je slobodno uvožena u zemlju kako bi se iskvarila omladina.

-Rezu-Khan Pahlavija su Britanci imenovali kao iranskog šaha. Britanija je uvijek nastojala uništiti Iran kao važnu islamsku državu s vrlo važnim geopolitičkim položajem i pokušala je kontrolirati i uključiti mladu generaciju u zemlji u seksualna pitanja, zloupotrebu droga, itd. I pretvoriti ih u generaciju koja je ravnodušna prema svojoj naciji, a sklona zapadnoj kulturi; da bi mogli pljačkati prirodne resurse ove bogate zemlje. Mohammad Reza Pahlavi, sin Reza, imenovan je od Sjedinjenih Država za istu svrhu kao iranski šah. Sjedinjene Države su planirale da Iran odvrate od napretka i pretvore ga u svog vojnog plaćenika u regionu. Iran je zbog toga nazadovao u naučnoj oblasti, ali u vojnoj sferi, prodajom sirove nafte, postao je jedan od najvećih svjetskih kupaca oružja kao američki žandar u regionu kako bi ispunjavao ciljeve i interese Sjedinjenih Država. SAD danas nanose istu nesreću Saudijskoj Arabiji i njenom narodu danas.