Metalci zaslužni za svaku treću marku koja uđe u FBiH

Metalni i elektro sektor jedan je od najvećih izvoznih sektora u Federaciji BiH, a skoro 2.000 firmi iz ove oblasti zapošljava na hiljade radnika i u ukupnom izvozu učestvuje sa oko 30 posto.

Vlada Federacije BiH s ciljem razvoja ove oblasti utvrdila je Prijedlog strategije razvoja metalnog i elektro sektora FBiH za period 2016-2025. godina, koji će uputiti u Parlament FBiH na razmatranje i usvajanje. U dokumentu koji je pripremilo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije zajedno sa Privrednom komorom FBiH istaknuto je da metalni i elektro sektor u BiH se mogu podijeliti na nekoliko grupacije i to proizvodnja baznih metala, proizvodnja proizvoda od metala, proizvodnja mašina i uređaja, proizvodnja dijelova za motorna vozila, proizvodnja električne opreme i slično.

Detalji strategije

U metalnom i elektro sektoru FBiH je u 2015. bilo 28.249 zaposlenih, ali je prisutan nizak stepen finalizacije finalnih proizvoda. Tako je prema podacima za 2013. godinu, kategorija baznih metala i dalje imala najveći udio u strukturi bh. izvoza roba sa 20,9 posto udjela, odnosno 1,75 milijardi KM. Uspjeh u ovoj branši rezultat je prije svega masovne proizvodnje i prodaje, niskih ulaznih troškova te jeftinog kapitala.

Ali da bi se ostvario daljni rast, u metalnom i elektro sektoru će biti potrebne investicije te izgradnja sistemskih integratora, odnosno velikih firmi od kojih bi bh. preduzeća mogla dobiti poslove proizvodnje većih i složenijih komponenti finalnog proizvoda.

Direktor Sektora za industriju i usluge Privredne komore Federacije BiH Almin Mališević kazao je da je nastavljen trend blagog rasta u metalnoj industriji naše zemlje. Povećan je broj radnika u odnosu na prošlu godinu, veći je broj firmi koje rade u ovoj branši, kao i ostvareni izvoz.

- Metalska industrija i u svijetu bilježi rast, povećava se broj uposlenih i generalno proizvodnje. Preteći te trendove mi očekujemo da i narednih godina, ukoliko budemo tehnološki i kadrovski pratili razvoj metalske industrije, možemo održati korak sa velikim svjetskim proizvođačima - naveo je Mališević na nedavno održanom skupu u Privrednoj komori FBiH.

Dodao je da u ovoj industrijskoj grani postoji i određeni broj firmi koje se u svom poslovanju suočavaju sa problemima, te da vlast treba učiniti dodatni napor kreirajući zakonsku regulativu koja može stvoriti konkuretna preduzeća i uz to da pomogne i firmama koje dobro posluju da još bolje rade i nastave trendove rasta.

Dijelovi metalne i elektro industrije su i namjenska i automobilska industrija koje bilježe veliki uspjeh. Namjenska industrija pokazuje znakove oporavka ("Namjenska industrija FBiH u 2017. konačno "prodisala": Da li su haubice, puške i RPG signal da se budi uspavani div") nakon godina stagnacije, a automobilska industrija je godinama tradicionalno izvozno orijentisana industrija predvođena gigantima poput Preventa ali i niza drugih firmi.

Prijedlog mjera za razvoj auto industrije

Da bi se pomogao razvoj auto industrije, planirano je da vlasti pojednostave registraciju novih preduzeća, osiguraju pristup jeftinijem kapitalu, potiču zapošljavanje u sektoru, potiču potrošnju domaćih proizvoda, osiguraju program razvojnih dugoročnih kredita te preko instituta ili drugih subjekata razvijaju nove proizvode i tehnologije.

Najveći broj firmi iz metalnog i elektro sektora smješten je u Kantonu Sarajevo (380), Tuzlanskom Kantonu (332), Zeničko-dobojskom kantonu (262), Hercegovačko-neretvanskom kantonu (216) te Srednjo-bosanskom kantonu (178). Mjere za razvoj ovog važnog sektora svakako da će trebati održati fokus na regijama koje već sada pokazuju potencijal.

Dolazak inostranih firmi

Strane investicije u sektoru metalne i elektro industrije su u postratnom periodu privukle niz velikih stranih kompanija poput Volkswagena, ArcelorMittala, Man-Hummela, LNM-a, EMKA-e ali i regionalnih firmi poput Cimosa, Preventa i TLM-a te domaćih giganata kao što je Aluminij.

Prema podacima navedenim u Strategiji razvoja metalnog i elektro sektora FBiH za period 2016-2025. godina, polovina stranih kompanija koje su investirale u našu zemlju je drugima preporučila da investiraju u BiH. Njihovi poslovni rezultati su u skladu sa očekivanjima, a poslovno okruženje u BiH se ocjenjuje kao pozitivno.

S druge strane, činjenica je da se strane kao i domaće kompanije susreću i sa nizom problema. Specifični problem pojedinih bh. firmi je otežano pristupanje povoljnim kreditnim linijama potrebnim za kupovinu skupih CNC mašina. Zajednički problem svima je nedostatak institucija za certifikaciju kvaliteta, a što je od ključnog značaja za preduzeća koja su pretežno vezana za izvoz.

Ono što je svakako gorući problem je nedostatak kvalificirane radne snage. To se posebno vidi po primjerima pojedinih firmi koje kupe skupe CNC mašine, ali ne mogu naći VSS uposlenika za posao. Istovremeno, mnoge firme ne nude zaposlenim ugovore na neodređeno što kod radnika stvara osjećaj nesigurnosti u budućnost, a samim time se gubi i motivacija za stručno usavršavanje.




Top