Kubanci biraju novi parlament: U budućnost bez Castra

Kubanci biraju danas novi parlament koji će naredni mjesec birati novo vodstvo i time nasljednika predsjedniku Raulu Castru, što je historijska prekretnica za stanovnike karipskog ostrva kojim su u zadnjih 60 godina vladala braća Castro.

Opći izbori održavaju se svakih pet godina. Birališta se otvaraju od 7 sati ujutro po mjesnom vremenu na kojima će osam miliona birača starijih od 16 godina glasati za 605 kandidata za jednako toliko mjesta u parlamentu.

Iako je ishod izbora unaprijed poznat, noćni čuvar Ramon Perez ističe da je to za njega "najvažniji događaj zadnjih godina, jer birat ćemo nove čelnike".

Kubanci biraju i 1.265 pokrajinskih zastupnika, prvi put nakon što je krajem 2016. umro vođa revolucije iz 1959., osnivač komunističke Kube Fidel Castro.

Ali izbori će biti ključna etapa prema okončanju 60 godina vladavine braće Castro, jer će novi parlament 19. aprila izabrati nasljednika 86-godišnjeg Raula Castra.

Godine 2006. kada mu se bratu pogoršalo zdravlje, Raul Castro privremeno je preuzeo vlast, a službeno je postao predsjednik 2008.

Fidel je umro osam godina poslije u dobi od 90 godina.

Castro neće tražiti mandat

Raul Castro je prošle godine objavio da neće tražiti treći mandat. Očekuje se da će njegov nasljednik biti sadašnji potpredsjednik Miguel Diaz-Canel (57), inženjer i bivši ministar obrazovanja.

Uprkos tome što pripada postrevolucionarnoj generaciji, od Diaz-Canela ne očekuje se da će provoditi temeljite reforme i uvoditi nove slobode. Ne samo da je poznat kao zagovornik kontinuiteta, nego bi ga mogao ograničavati i sam Castro koji će ostati na čelu Komunističke partije do idućeg kongresa 2021.

Castro želi i mjesto u parlamentu i očekuje se da će i dalje imati velik uticaj na vojsku. Njegova vlada provela je ekonomske reforme koje su omogućile većem broju ljudi da osnuju male kompanije, ali velika ograničenja za privatno preduzetništvo i dalje postoje.

Otpor se toliko guši da neki Kubanci pristaju razgovarati o politici sa strancima samo u parku da ih drugi ne bi mogli čuti.

No mnogi među njima također ističu da cijene što im je revolucija osigurala, a to uključuje besplatno obrazovanje i zdravstvenu zaštitu te jeftino stanovanje. Havana je siguran grad u kojem se rijetko viđaju beskućnici ili prosjaci. Privreda se oporavlja od recesije 2016. i 2017. porasla je 1,6 posto, uglavnom zahvaljujući poljoprivredi i turizmu.

I dalje težak život

Ali život je i dalje težak za mnoge Kubance koji jako malo zarađuju i teško nabavljaju hranu i druge osnovne potrepštine kojih često nema na tržištu zbog problema u proizvodnji.

Među glavnim izvorima prihoda u zemlji je i novac koji kući šalju kubanski emigranti iz SAD-a, Meksika i Španije, a njihova brojka kreće se u stotinama hiljada.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa postrožila je restrikcije za putovanja na Kubi i poslovanje s tom zemljom nakon zatopljenja odnosa u vrijeme Baracka Obame. Washington insistira da Kuba uvede višestranačku demokratiju i kapitalizam.

Takvi prijedlozi ne nailaze na odobravanje Kubanaca koji se boje da će ostati bez socijalnih beneficija i da će ih SAD izrabljivati.




Top